Top 50 pitanja i odgovora na intervjuu za bazu podataka (2026.)

Ovdje su pitanja i odgovori na razgovoru za bazu podataka za svjeลพije i iskusne kandidate koji ฤ‡e dobiti posao iz snova.

 

Pitanja i odgovori za intervju s osnovnom bazom podataka za brucoลกe

1) Definirajte bazu podataka.

Unaprijed pripremljena zbirka brojki poznata kao podaci naziva se baza podataka.


2) ล to je DBMS?

Sustavi za upravljanje bazama podataka (DBMS) su aplikacije dizajnirane posebno koje omoguฤ‡uju interakciju korisnika s drugim aplikacijama.

๐Ÿ‘‰ Besplatno preuzimanje PDF-a: Pitanja i odgovori za intervju s bazom podataka (DBMS) >>


3) Koje su razliฤite vrste interakcija koje pruลพa DBMS?

Razliฤite vrste interakcija koje pruลพa DBMS su:

  • Definicija podataka
  • Nadopune
  • vaฤ‘enje
  • Administracija

Baza podataka (DBMS) Pitanja za intervju


4) Razvoj tehnologije odvojene baze podataka.

Razvoj tehnologije baza podataka dijeli se na:

  • Struktura ili model podataka
  • Navigacijski model
  • SQL/ relacijski model

5) Tko je predloลพio relacijski model?

Edgar F. Codd predloลพio je relacijski model 1970. godine.


6) Koje su znaฤajke jezika baze podataka?

Jezik baze podataka takoฤ‘er moลพe sadrลพavati znaฤajke kao ลกto su:
DBMS specifiฤna konfiguracija i upravljanje motorom za pohranu podataka
Izraฤuni za modifikaciju rezultata upita izraฤunima, poput zbrajanja, brojanja, usrednjavanja, grupiranjaping, sortiranje i unakrsno referenciranje Suฤelje za programiranje aplikacije za provedbu ograniฤenja


7) ล to jezici baza podataka rade?

Kao jezici posebne namjene, oni imaju:

  • Jezik definicije podataka
  • Jezik manipulacije podacima
  • Jezik upita

8) Definirajte model baze podataka.

Model podataka koji u osnovi odreฤ‘uje kako se podaci mogu pohranjivati, manipulirati i organizirati te strukturu baze podataka logiฤno se naziva model baze podataka.


9) ล to je SQL?

Strukturirani jezik upita (SQL) poลกto ANSI standardni jezik aลพurira bazu podataka i naredbe za pristup.

SQL


10) Navedite razliฤite odnose baze podataka.

Razliฤiti odnosi baze podataka su:

  • Jedan na jedan: Jedna tablica ima nacrtani odnos s drugom tablicom koja ima sliฤnu vrstu stupaca.
  • Jedan prema viลกe: Dvije tablice s relacijom primarnog i stranog kljuฤa.
  • Mnogi prema mnogima: Spojna tablica koja ima mnogo tablica povezanih s mnogim tablicama.

11) Definirajte normalizaciju.

Pozivaju se organizirani podaci bez nedosljedne ovisnosti i redundancije unutar baze podataka normalizacija.


12) Navedite prednosti normalizacije baze podataka.

Prednosti normalizacije baze podataka su:

  • Nema duplih unosa
  • ล tedi prostor za pohranu
  • Moลพe se pohvaliti performansama upita.

13) Definirajte denormalizaciju.

Poveฤ‡anje performansi baze podataka, dodavanje suviลกnih podataka koji zauzvrat pomaลพu u oslobaฤ‘anju od sloลพenih podataka naziva se denormalizacija.


14) Definirajte DDL i DML.

Upravljanje svojstvima i atributima baze podataka naziva se Data Definition Language (DDL).

Manipuliranje podacima u bazi podataka kao ลกto je umetanje, aลพuriranje, brisanje definirano je kao Data Manipulation Language. (DML)


15) Ukljuฤite neke naredbe DDL-a.

Oni su:

STVORITI:

Create se koristi u naredbi CREATE TABLE. Sintaksa je:

CREATE TABLE [column name] ( [column definitions] ) [ table parameters]

PROMIJENI:

Pomaลพe u modificiranju postojeฤ‡eg objekta baze podataka. Njegova sintaksa je:

ALTER objecttype objectname parameters.

PAD:

Uniลกtava postojeฤ‡u bazu podataka, indeks, tablicu ili prikaz. Njegova sintaksa je:

DROP objecttype objectname.

16) Definirajte Union All operator i Union.

Potpune snimke dviju tablica je Union All operator. Razliฤita snimka dviju tablica je Union.


17) Definirajte kursor.

Objekt baze podataka koji pomaลพe u manipuliranju podacima red po red koji predstavlja skup rezultata naziva se kursor.


18) Navedite vrste kursora.

Oni su:

  • Dinamiฤki: odraลพava promjene tijekom pomicanja.
  • Statiฤki: ne odraลพava promjene tijekom pomicanja i radi na snimanju snimke.
  • Keyset: vidljiva je izmjena podataka bez odraza novih podataka.

19) Navedite vrste kursora.

Vrste kursora su:

  • Implicitni kursor: Deklariลกe se automatski ฤim se izvrลกi izvoฤ‘enje SQL-a bez svijesti korisnika.
  • Eksplicitni kursor: Definirano prema PL/SQL koji obraฤ‘uje upite u viลกe od jednog reda.

20) Definirajte podupit.

Upit sadrลพan u upitu naziva se podupit.


21) Zaลกto se koristi grupna klauzula?

Grupna klauzula koristi agregatne vrijednosti koje se izvode prikupljanjem sliฤnih podataka.


22) Usporedite neklasterizirani i klasterirani indeks

Oba imaju strukturu B-stabla, neklasterirani indeks ima pokazivaฤe podataka koji jednoj tablici omoguฤ‡uju mnogo neklasteriranih indeksa, dok je klasterirani indeks razliฤit za svaku tablicu.


23) Definirajte agregatne funkcije.

Funkcije koje rade protiv skupa vrijednosti i vraฤ‡aju jednu vrijednost nazivaju se agregatnim funkcijama


24) Definirajte skalarne funkcije.

Skalarna funkcija ovisi o danom argumentu i vraฤ‡a jedinu vrijednost.


25) Koja ograniฤenja moลพete primijeniti kada stvarate poglede?

Ograniฤenja koja se primjenjuju su:

  • Samo trenutna baza podataka moลพe imati poglede.
  • Niste odgovorni promijeniti bilo koju izraฤunatu vrijednost u bilo kojem pogledu.
  • Integrity konstante odluฤuju o funkcionalnosti INSERT i DELETE.
  • Definicije indeksa punog teksta ne mogu se primijeniti.
  • Privremeni prikazi se ne mogu stvoriti.
  • Privremene tablice ne mogu sadrลพavati prikaze.
  • Nema povezivanja sa DEFAULT definicijama.
  • Okidaฤi kao ลกto je INSTEAD OF povezani su s prikazima.

26) Definirajte "korelirane podupiti".

'Korelirani podupit' je vrsta podupita, ali korelirani podupit se oslanja na drugi upit za vrijednost koja se vraฤ‡a. U sluฤaju izvrลกenja, prvo se izvrลกava podupit, a zatim korelirani upit.


27) Definirajte skladiลกtenje podataka.

Zove se pohrana i pristup podacima sa srediลกnje lokacije u svrhu donoลกenja neke strateลกke odluke Skladiลกtenje podataka. Enterprise management se koristi za upravljanje informacijama ฤiji je okvir poznat kao Data Warehousing.


28) Definirajte Join i navedite njegove tipove.

Spojevi pomaลพu u objaลกnjavanju odnosa izmeฤ‘u razliฤitih tablica. Takoฤ‘er vam omoguฤ‡uju odabir podataka u odnosu na podatke u drugoj tablici.

Razliฤite vrste su:

  • UNUTARNJI SPOJOVI: U sredini se ostavljaju prazni redovi, dok se spaja viลกe od dvije tablice.
  • VANJSKI SPOJOVI: Podijeljen na lijevi vanjski spoj i desni vanjski spoj. Prazni redovi ostaju na navedenoj strani spajanjem tablica na drugoj strani.

Ostali spojevi su CROSS JOIN, NATURAL JOIN, EQUI JOIN i NON-EQUI JOIN.


29) ล to podrazumijevate pod Index lovom?

Indeksi pomaลพu u poboljลกanju brzine, kao i izvedbe upita baze podataka. Postupak poveฤ‡anja kolekcije indeksa naziva se Index hunting.


30) Kako traลพenje indeksa pomaลพe u poboljลกanju izvedbe upita?

Traลพenje indeksa pomaลพe u poboljลกanju brzine, kao i izvedbe upita baze podataka. Za to se provode sljedeฤ‡e mjere:

  • Optimizator upita koristi se za koordiniranje prouฤavanja upita s radnim optereฤ‡enjem i najbolju upotrebu upita predloลพenih na temelju toga.
  • Promatra se indeks, distribucija upita zajedno s njihovom izvedbom kako bi se provjerio uฤinak.
  • Takoฤ‘er se preporuฤuje podeลกavanje baza podataka za malu zbirku problematiฤnih upita.

Pitanja i odgovori za intervju s bazom podataka za iskusne

31) Navedite nedostatke upita.

Nedostaci upita su:

  • Nema indeksa
  • Pohranjene procedure su pretjerano kompilirane.
  • Okidaฤi i procedure su bez SET NOCOUNT ON.
  • Komplicirani spojevi ฤine neadekvatno napisan upit.
  • Kursori i privremene tablice pokazuju loลกu prezentaciju.

32) Navedite naฤine za uฤinkovito kodiranje transakcija.

Naฤini uฤinkovitog kodiranja transakcija:

  • Korisniฤki unos ne bi trebao biti dopuลกten tijekom transakcija.
  • Tijekom pregledavanja ne smiju se otvarati transakcije podataka.
  • Transakcije moraju biti ลกto manje.
  • Niลพe razine segregacije transakcija.
  • Tijekom transakcije mora se pristupiti najmanjem broju podataka.

33) ล to je Izvrลกni plan?

Izvrลกni plan moลพe se definirati kao:

  • SQL Server predmemorira prikupljenu proceduru ili plan izvrลกenja upita i koristi se nakon toga u narednim pozivima.
  • Vaลพna znaฤajka u odnosu na poboljลกanje performansi.
  • Plan izvrลกenja podataka moลพe se vidjeti tekstualno ili grafiฤki.

34) Definirajte B-stabla.

Struktura podataka u obliku stabla koja pohranjuje sortirane podatke i dopuลกtena su pretraลพivanja, umetanja, sekvencijalni pristup i brisanja u logaritamskom vremenu.


35) Razlikujte skeniranje tablice od skeniranja indeksa.

Ponavljanje svih redaka tablice naziva se skeniranje tablice, dok je ponavljanje svih stavki indeksa definirano kao skeniranje indeksa.


36) ล to mislite pod konceptom faktora popunjenosti s obzirom na indekse?

Faktor popunjavanja moลพe se definirati kao vrijednost koja definira postotak lijevog prostora na svakoj stranici na razini lista koja se pakira podacima. 100 je zadana vrijednost faktora popunjenosti.


37) Definirajte fragmentaciju.

Fragmentacija se moลพe definirati kao znaฤajka baze podataka posluลพitelja koja promovira kontrolu podataka koje korisnik pohranjuje na razini tablice.


38) Razlikujte ugnijeลพฤ‘enu petlju, rasprลกeno spajanje i spajanje spajanjem.

Ugnijeลพฤ‘ena petlja (petlja preko petlje)

Formira se vanjska petlja unutar unutarnje petlje koja se sastoji od manje unosa, a zatim se za pojedinaฤni unos unutarnja petlja pojedinaฤno obraฤ‘uje.

npr

  • Odaberite col1.*, col2.* iz coll, col2 gdje je coll.col1=col2.col2;

Njegova obrada odvija se na sljedeฤ‡i naฤin:

For i in (select * from col1) petlja
Za j u (select * from col2 where col2=i.col1) petlja
Prikazuju se rezultati;
Kraj petlje;
Kraj petlje;

Koraci ugnijeลพฤ‘ene petlje su:

  • Identificirajte vanjsku (pogonsku) tablicu
  • Dodijelite unutarnju (voฤ‘enu) tablicu vanjskoj tablici.
  • Za svaki red vanjske tablice pristupite redovima unutarnje tablice.

Ugnijeลพฤ‘ene petlje se izvode od unutarnjeg prema vanjskom kao:

  • vanjska_petlja
  • unutarnja_petlja
  • Hash pridruลพivanje

Prilikom spajanja velikih tablica poลพeljna je upotreba Hash Join-a.

Algoritam Hash Join-a se dijeli na:

  • Izrada: To je hash tablica koja ima in-memoriju koja je prisutna na manjoj tablici.
  • Proba: ova hash vrijednost hash tablice primjenjiva je za svaki drugi element retka.
  • Sortiraj spojeno spajanje

Dva neovisna izvora podataka spajaju se u sortiranje spajanjem. Njihova izvedba je bolja u usporedbi s ugnijeลพฤ‘enom petljom kada je koliฤina podataka dovoljno velika, ali nije dobro jer se hash spaja opฤ‡enito. Cijela operacija moลพe se podijeliti na dva dijela:

Sortiraj operaciju pridruลพivanja:

Dobiti prvi red R1 iz input1

Dobiti prvi red R2 iz input2.

Operacija spajanja spajanja:

'while' nije prisutan ni na jednom kraju petlje.
ako se R1 spoji s R2
sljedeฤ‡i red dobiva R2 s ulaza 2
povratak (R1, R2)
inaฤe ako je R1 < style=โ€โ€> sljedeฤ‡i redak dobiven iz R1 s ulaza 1
drugo
sljedeฤ‡i red se dobiva iz R2 s ulaza 2
kraj petlje


39) ล to je particioniranje baze podataka?

Podjela logiฤke baze podataka na neovisne cjelovite cjeline radi poboljลกanja upravljanja, dostupnosti i performansi naziva se particioniranje baze podataka.


40) Objasnite vaลพnost particioniranja.

Dijeljenje jedne velike tablice na manje entitete baze podataka logiฤno se naziva particioniranje baze podataka. Njegove prednosti su:

  • Za dramatiฤno poboljลกanje izvedbe upita u situacijama kada se veฤ‡ina redaka kojima se intenzivno pristupa nalazi u jednoj particiji.
  • Pristup velikim dijelovima jedne particije
  • Za podatke koji se rijetko koriste mogu se koristiti sporiji i jeftiniji mediji za pohranu.

41) Definirajte sustav baze podataka.

DBMS zajedno s bazom podataka naziva se sustav baze podataka.


42) ล to mislite pod pojmom Query Evaluation Engine?

Query Evaluation Engine izvrลกava instrukcije niske razine koje generira kompajler.


43) Definirajte DDL Interpreter.

DDL izjave se tumaฤe i biljeลพe u tablice koje se nazivaju metapodaci.


44) Definirajte Atomicity i agregacije.

Atomgrad: To je koncept sve ili niลกta koji korisniku omoguฤ‡uje da bude siguran da ฤ‡e se nepotpune transakcije rijeลกiti. Radnje koje ukljuฤuju nedovrลกene transakcije ostaju poniลกtene u DBMS-u.

zdruลพivanje: Prikupljeni entiteti i njihov odnos agregirani su u ovom modelu. Uglavnom se koristi za izraลพavanje odnosa unutar odnosa.


45) Navedite razliฤite faze transakcije.

Razliฤite faze transakcije su:

  • Faza analize.
  • Ponovi fazu
  • Poniลกtavanje faze

46) Definirajte objektno orijentirani model.

Kompilacije objekata ฤine ovaj model u kojem su vrijednosti pohranjene unutar varijabli instance koje se nalaze unutar objekta. Sam objekt sadrลพi tijela objekta za svoj rad koja se nazivaju metode. Objekti koji sadrลพe istu vrstu varijabli i metoda nazivaju se klasama.


47) Definirajte entitet.

Moลพe se definirati kao 'stvar' s neovisnim postojanjem u stvarnom svijetu.


48) ล to mislite pod vrstom entiteta?

Skup unosa koji imaju sliฤne atribute su tipovi entiteta.


49) Definirajte skup entiteta.

Kompilacija svih unosa bilo koje vrste unosa u bazi podataka naziva se skup entiteta.


50) ล to mislite pod proลกirenjem vrste entiteta?

Kompilacija sliฤnih tipova entiteta u jedan odreฤ‘eni tip koji je grupiran zajedno kao skup entiteta.

Ova pitanja za intervju takoฤ‘er ฤ‡e vam pomoฤ‡i u vaลกem ลพivotu

Saลพmite ovu objavu uz: