Top 60 pitanja i odgovora na intervjuu za Linux (PDF) u 2026

Ovdje su pitanja i odgovori na intervjuu za Linux za svjeลพije kao i iskusne kandidate koji ฤ‡e dobiti posao iz snova.

 

Linux Pitanja i odgovori za intervjue za brucoลกe

1) ล to je Linux?

Linux je operativni sustav ili kernel koji se distribuira pod licencom otvorenog koda. Njegov popis funkcionalnosti je sliฤan UNIX-u. Kernel je program u srcu operativnog sustava Linux koji se brine o temeljnim stvarima, poput dopuลกtanja hardveru da komunicira sa softverom.

๐Ÿ‘‰ Besplatno preuzimanje PDF-a: Pitanja i odgovori za intervju za Linux


2) Koja je razlika izmeฤ‘u UNIX-a i LINUX-a?

Unix je izvorno zapoฤeo kao operativni sustav tvrtke Bell Laboratories, koji je kasnije iznjedrio razliฤite komercijalne verzije. S druge strane, Linux je besplatan, otvorenog koda i zamiลกljen kao nevlasniฤki operativni sustav za mase.


3) ล to je BASH?

BASH je skraฤ‡enica za Bourne Again Shell. Napisao ju je Steve Bourne kao zamjenu za originalnu Bourne Shell (koju predstavlja /bin/sh). Kombinira sve znaฤajke iz izvorne verzije Bourne Shella, plus dodatne funkcije koje ga ฤine jednostavnijim i praktiฤnijim za koriลกtenje. Od tada je prilagoฤ‘en kao zadani ลกkoljka za veฤ‡inu sustava s Linuxom.


4) ล to je Linux kernel?

Linux kernel je sistemski softver niske razine ฤija je glavna uloga upravljanje hardverskim resursima za korisnika. Takoฤ‘er se koristi za pruลพanje suฤelja za interakciju na razini korisnika.

ล to je Linux


5) ล to je LILO?

LILO je pokretaฤki program za Linux. Koristi se uglavnom za uฤitavanje operativnog sustava Linux u glavnu memoriju kako bi mogao zapoฤeti s radom.


6) ล to je prostor za razmjenu?

Swap prostor je odreฤ‘ena koliฤina prostora koji koristi Linux za privremeno drลพanje nekih programa koji se izvode istovremeno. To se dogaฤ‘a kada RAM nema dovoljno memorije za drลพanje svih programa koji se izvrลกavaju.


7) Koja je prednost otvorenog koda?

Otvoreni izvorni kod omoguฤ‡uje slobodnu distribuciju vaลกeg softvera, ukljuฤujuฤ‡i izvorne kodove svima koji su zainteresirani. Ljudi bi tada mogli dodavati znaฤajke, pa ฤak i otklanjati pogreลกke i ispravljati pogreลกke koje se nalaze u izvornom kodu. Mogu ga ฤak i poboljลกati, a zatim ponovno slobodno distribuirati ovaj poboljลกani izvorni kod. To na kraju koristi svima u zajednici.


8 ) Koje su osnovne komponente Linuxa?

Baลก kao i svaki drugi tipiฤni operativni sustav, Linux ima sve ove komponente: kernel, ljuske i GUI, sistemske usluลพne programe i aplikacijski program. Ono ลกto Linux ฤini prednijim u odnosu na druge operativne sustave je to ลกto svaki aspekt dolazi s dodatnim znaฤajkama i svi kodovi za njih se mogu besplatno preuzeti.


9) Pomaลพe li sustavu Linux instaliranje viลกe okruลพenja radne povrลกine?

Opฤ‡enito, jedno okruลพenje radne povrลกine, poput KDE ili Gnomea, dovoljno je dobro za rad bez problema. Sve je stvar preferencija korisnika, iako sustav omoguฤ‡uje prebacivanje iz jednog okruลพenja u drugo. Neki ฤ‡e programi raditi u jednom okruลพenju, a ne u drugom, pa se to takoฤ‘er moลพe smatrati faktorom pri odabiru okruลพenja koje ฤ‡ete koristiti.


10) Koja je osnovna razlika izmeฤ‘u BASH-a i DOS-a?

Kljuฤne razlike izmeฤ‘u BASH i DOS konzole leลพe u 3 podruฤja:

โ€“ BASH naredbe razlikuju velika i mala slova dok DOS naredbe nisu;

โ€“ Pod BASH, / znak je separator direktorija i \ djeluje kao izlazni znak. Pod DOS-om / sluลพi kao razdjelnik argumenata naredbe, a \ je razdjelnik direktorija

โ€“ DOS slijedi konvenciju u imenovanju datoteka, a to je naziv datoteke od 8 znakova nakon kojeg slijedi toฤka i 3 znaka za ekstenziju. BASH ne slijedi takvu konvenciju.


11) Koja je vaลพnost GNU projekta?

Ovaj takozvani pokret slobodnog softvera omoguฤ‡uje nekoliko prednosti, kao ลกto je sloboda pokretanja programa za bilo koju svrhu i sloboda prouฤavanja i modificiranja programa prema vaลกim potrebama. Takoฤ‘er vam omoguฤ‡uje redistribuciju kopija softvera drugim ljudima, kao i slobodu da poboljลกate softver i objavite ga za javnost.


12) Opiลกite glavni raฤun.

Root raฤun je poput raฤuna administratora sustava i omoguฤ‡uje vam potpunu kontrolu nad sustavom. Ovdje moลพete kreirati i odrลพavati korisniฤke raฤune, dodjeljujuฤ‡i razliฤite dozvole za svaki raฤun. To je zadani raฤun svaki put kada instalirate Linux.


13) ล to je CLI?

CLI je skraฤ‡enica za Suฤelje naredbene linije. Ovo suฤelje omoguฤ‡uje korisniku upisivanje deklarativnih naredbi kako bi raฤunalu dalo upute za izvoฤ‘enje operacija. CLI nudi veฤ‡u fleksibilnost. Meฤ‘utim, drugim korisnicima koji su veฤ‡ navikli koristiti GUI teลกko je zapamtiti naredbe ukljuฤujuฤ‡i atribute koji dolaze s njim.


14) ล to je GUI?

GUI ili grafiฤko korisniฤko suฤelje koristi slike i ikone na koje korisnici klikaju i kojima manipuliraju kao naฤin komunikacije s raฤunalom. Umjesto pamฤ‡enja i tipkanja naredbi, koriลกtenje grafiฤkih elemenata olakลกava interakciju sa sustavom, kao i dodavanje viลกe natracputem slika, ikona i boja.


15) Kako otvoriti naredbeni redak kada izdate naredbu?

Za otvaranje zadane ljuske (gdje se nalazi naredbeni redak), pritisnite Ctrl-Alt-F1. To ฤ‡e omoguฤ‡iti suฤelje naredbenog retka (CLI) iz kojeg moลพete pokretati naredbe prema potrebi.


16) Kako moลพete saznati koliko memorije koristi Linux?

Iz naredbene ljuske upotrijebite naredbu โ€œconcatenateโ€: cat /proc/meminfo za informacije o koriลกtenju memorije. Trebali biste vidjeti redak koji poฤinje neลกto poput Mem: 64655360, itd. Ovo je ukupna memorija koju Linux smatra dostupnom za koriลกtenje.

Takoฤ‘er moลพete koristiti naredbe

free - m

vmstat

top

htop

pronaฤ‡i trenutnu upotrebu memorije


17) Koja je tipiฤna veliฤina za swap particiju pod Linux sustavom?

Preferirana veliฤina za swap particiju je dvostruka koliฤina fiziฤke memorije dostupne na sustavu. Ako to nije moguฤ‡e, minimalna veliฤina treba biti jednaka koliฤini instalirane memorije.


18) ล to su simboliฤke veze?

Simboliฤke veze djeluju sliฤno preฤacima u Windows. Takve veze upuฤ‡uju na programe, datoteke ili direktorije. Takoฤ‘er vam omoguฤ‡uje trenutni pristup bez potrebe da idete izravno na cijeli naziv putanje.


19) Radi li kombinacija tipki Ctrl+Alt+Del na Linuxu?

Da, ima. Baลก kao Windows, ovu kombinaciju tipki moลพete koristiti za ponovno pokretanje sustava. Jedna razlika je u tome ลกto neฤ‡ete dobiti nikakvu poruku potvrde i stoga je ponovno pokretanje trenutno.


20) Kako mislite o paralelnom prikljuฤku na koji su spojeni ureฤ‘aji poput pisaฤa?

Dok pod Windows paralelni port nazivate LPT portom, pod Linuxom ga nazivate /dev/lp. LPT1, LPT2 i LPT3 bi se stoga pod Linuxom nazivali /dev/lp0, /dev/lp1 ili /dev/lp2.


Pitanja i odgovori za intervju za Linux za iskusne

21) Jesu li pogoni poput tvrdog diska i disketnih pogona predstavljeni slovima pogona?

Ne. U Linuxu svaki pogon i ureฤ‘aj imaju razliฤite oznake. Na primjer, disketni pogoni se nazivaju /dev/fd0 i /dev/fd1. IDE/EIDE tvrdi diskovi nazivaju se /dev/hda, /dev/hdb, /dev/hdc i tako dalje.


22) Kako mijenjate dopuลกtenja pod Linuxom?

Pod pretpostavkom da ste administrator sustava ili vlasnik datoteke ili direktorija, dopuลกtenje moลพete dati pomoฤ‡u naredbe chmod. Koristite simbol + za dodavanje dopuลกtenja ili simbol โ€“ za uskraฤ‡ivanje dopuลกtenja, zajedno s bilo kojim od sljedeฤ‡ih slova: u (korisnik), g (grupa), o (ostali), a (svi), r (ฤitanje), w (pisanje) i x (izvrลกiti). Na primjer, naredba chmod go+rw FILE1.TXT dopuลกta pristup za ฤitanje i pisanje datoteke FILE1.TXT, koja je dodijeljena grupama i drugima.


23) U Linuxu, koja su imena dodijeljena razliฤitim serijskim prikljuฤcima?

Serijski prikljuฤci identificirani su kao /dev/ttyS0 do /dev/ttyS7. Ovo su ekvivalentna imena od COM1 do COM8 in Windows.


24) Kako pristupate particijama pod Linuxom?

Linux dodjeljuje brojeve na kraju identifikatora pogona. Na primjer, ako je prvi IDE tvrdi disk imao tri primarne particije, one bi bile imenovane/numerirane, /dev/hda1, /dev/hda2 i /dev/hda3.


25) ล to su tvrde veze?

Tvrde veze upuฤ‡uju izravno na fiziฤku datoteku na disku, a ne na naziv putanje. To znaฤi da ako preimenujete ili premjestite izvornu datoteku, poveznica neฤ‡e prekinuti buduฤ‡i da je veza za samu datoteku, a ne za stazu na kojoj se datoteka nalazi.


26) Koja je najveฤ‡a duljina naziva datoteke pod Linuxom?

Svaki naziv datoteke moลพe imati najviลกe 255 znakova. Ovo ograniฤenje ne ukljuฤuje naziv staze, tako da cijeli naziv staze i naziv datoteke mogu premaลกiti 255 znakova.


27)Koji su nazivi datoteka ispred kojih stoji toฤka?

Opฤ‡enito, nazivi datoteka ispred kojih stoji toฤka su skrivene datoteke. Te datoteke mogu biti konfiguracijske datoteke koje sadrลพe vaลพne podatke ili informacije o postavkama. Postavljanje ovih datoteka kao skrivenih smanjuje vjerojatnost sluฤajnog brisanja.


28) Objasnite virtualnu radnu povrลกinu.

Ovo sluลพi kao alternativa minimiziranju i maksimiziranju razliฤitih prozora na trenutnoj radnoj povrลกini. Koriลกtenje virtualnih radnih povrลกina moลพe oฤistiti radnu povrลกinu kada moลพete otvoriti jedan ili viลกe programa. Umjesto minimiziranja/vraฤ‡anja svih tih programa prema potrebi, moลพete jednostavno mijenjati virtualne radne povrลกine s netaknutim programima na svakoj od njih.


29) Kako dijelite program na razliฤitim virtualnim stolnim raฤunalima pod Linuxom?

Za dijeljenje programa na razliฤitim virtualnim radnim povrลกinama, u gornjem lijevom kutu prozora programa potraลพite ikonu koja izgleda kao pribadaฤa. Pritiskom na ovaj gumb tu ฤ‡ete aplikaciju "zakaฤiti" na mjesto, ฤime ฤ‡e se pojaviti na svim virtualnim radnim povrลกinama, na istoj poziciji na zaslonu.


30) ล to predstavlja bezimeni (prazan) imenik?

Ovo prazno ime direktorija sluลพi kao bezimena baza Linux datoteฤnog sustava. Ovo sluลพi kao privitak za sve ostale direktorije, datoteke, pogone i ureฤ‘aje.


31) ล to je naredba pwd?

Naredba pwd je skraฤ‡enica za naredbu ispis radnog imenika.

Primjer:

pwd

Izlaz:

/home/guru99/myDir

32) ล to su demoni?

Demoni su usluge koje pruลพaju nekoliko funkcija koje moลพda nisu dostupne pod osnovnim operativnim sustavom. Njegov glavni zadatak je osluลกkivati โ€‹โ€‹zahtjeve za uslugom i istovremeno djelovati na te zahtjeve. Nakon ลกto je usluga obavljena, ona se iskljuฤuje i ฤeka daljnje zahtjeve.


33) Kako se prebaciti s jednog desktop okruลพenja na drugo, kao ลกto je prebacivanje s KDE na Gnome?

Pod pretpostavkom da imate instalirana ova dva okruลพenja, samo se odjavite s grafiฤkog suฤelja. Zatim na ekranu za prijavu upiลกite svoj ID za prijavu i lozinku i odaberite koju vrstu sesije ลพelite uฤitati. Ovaj ฤ‡e izbor ostati vaลก zadani dok ga ne promijenite na neลกto drugo.


34) Koje su vrste dopuลกtenja pod Linuxom?

Postoje 3 vrste dopuลกtenja pod Linuxom: - ฤŒitanje: korisnici mogu ฤitati datoteke ili popis direktorija - Pisati: korisnici mogu pisati u datoteku novih datoteka u direktoriju - Izvrลกiti: korisnici mogu pokrenuti datoteku ili traลพiti odreฤ‘enu datoteku unutar imenik


35) Kako osjetljivost na velika i mala slova utjeฤe na naฤin na koji koristite naredbe?

Kada govorimo o osjetljivosti na velika i mala slova, naredbe se smatraju identiฤnima samo ako je svaki znak kodiran takav kakav jest, ukljuฤujuฤ‡i mala i velika slova. To znaฤi da su CD, cd i Cd tri razliฤite naredbe. Unos naredbe velikim slovima, tamo gdje bi trebala biti mala, proizvest ฤ‡e razliฤite rezultate.


36) ล to su varijable okoliลกa?

Varijable okruลพenja su globalne postavke koje kontroliraju funkciju ljuske kao i drugih Linux programa. Joลก jedan uobiฤajeni izraz za varijable okruลพenja su globalne varijable ljuske.


37) Koji su razliฤiti naฤini rada pri koriลกtenju vi editora?

Postoje 3 naฤina rada pod vi:- Komandni naฤin rada โ€“ ovo je naฤin rada u kojem poฤinjete - Naฤin ureฤ‘ivanja โ€“ ovo je naฤin rada koji vam omoguฤ‡uje ureฤ‘ivanje teksta- Ex naฤin rada โ€“ ovo je naฤin rada u kojem komunicirate s viom s uputama za obraditi datoteku


38) Je li moguฤ‡e koristiti preฤace za dugu putanju?

Da tamo je. Znaฤajka poznata kao proลกirenje naziva datoteke omoguฤ‡uje vam da to uฤinite pomoฤ‡u tipke TAB. Na primjer, ako imate put pod nazivom /home/iceman/assignments directory, upisali biste na sljedeฤ‡i naฤin: /ho[tab]/ice[tab]/assi[tab] . Ovo, meฤ‘utim, pretpostavlja da je put jedinstven i da ljuska koju koristite podrลพava ovu znaฤajku.


39) ล to je preusmjeravanje?

Preusmjeravanje je proces usmjeravanja podataka s jednog izlaza na drugi. Takoฤ‘er se moลพe koristiti za usmjeravanje izlaza kao ulaza u drugi proces.


40) ล to je grep naredba?

grep naredba za pretraลพivanje koja koristi pretraลพivanje temeljeno na obrascima. Koristi opcije i parametre koji su navedeni uz naredbeni redak i primjenjuje ovaj obrazac u traลพenju traลพenog izlaza datoteke.


Pitanja za intervju za Linux za 5+ godina iskustva

41) ล to bi mogao biti problem kada je izdana naredba dala drugaฤiji rezultat od posljednjeg puta kada je koriลกtena?

Jedan vrlo moguฤ‡ razlog za dobivanje razliฤitih rezultata iz onoga ลกto se ฤini kao ista naredba ima veze s problemima osjetljivosti na velika i mala slova. Buduฤ‡i da Linux razlikuje velika i mala slova, naredba koja je prethodno koriลกtena mogla je biti unesena u drugaฤijem formatu od trenutnog. Na primjer, za popis svih datoteka u direktoriju, trebali biste upisati naredbu ls, a ne LS.ping LS ฤ‡e ili rezultirati porukom o pogreลกci ako ne postoji program s tim toฤnim imenom ili moลพe proizvesti drugaฤiji izlaz ako postoji program pod nazivom LS koji obavlja drugu funkciju.


42) ล to je sadrลพaj /usr/local?

Sadrลพi lokalno instalirane datoteke. Ovaj direktorij je vaลพan u okruลพenjima u kojima su datoteke pohranjene na mreลพi. Toฤnije, lokalno instalirane datoteke idu u /usr/local/bin, /usr/local/lib itd.). Joลก jedna primjena ovog imenika je da se koristi za softverske pakete instalirane iz izvora ili softver koji nije sluลพbeno isporuฤen s distribucijom.


43) Kako prekinuti proces koji je u tijeku?

Svaki proces u sustavu identificiran je jedinstvenim ID-om procesa ili pid-om. Koristite naredbu kill nakon koje slijedi pid da prekinete taj proces. Za prekid svih procesa odjednom upotrijebite kill 0.


44) Kako umetnuti komentare u prompt naredbenog retka?

Komentare kreira typing simbol # prije samog teksta komentara. To govori ljusci da potpuno ignorira ono ลกto slijedi. Na primjer โ€ž# Ovo je samo komentar koji ฤ‡e ljuska ignorirati.โ€œ


45) ล to je naredbena grupaping i kako to radi?

Za grupiranje naredbi moลพete koristiti zagrade. Na primjer, ako ลพelite poslati trenutni datum i vrijeme zajedno sa sadrลพajem datoteke pod nazivom OUTPUT u drugu datoteku pod nazivom MYDATES, moลพete primijeniti naredbu grouping kako slijedi: (datum cat IZLAZ) > MOJI DATUMI


46) Kako izvrลกiti viลกe od jedne naredbe ili programa iz jednog unosa naredbenog retka?

Moลพete kombinirati nekoliko naredbi tako da svaku naredbu ili program odvojite simbolom toฤke i zareza. Na primjer, moลพete izdati takav niz naredbi u jednom unosu:

ls โ€“l cd .. ls โ€“a MYWORK which is equivalent to 3 commands: ls -l cd.. ls -a MYWORK

**Imajte na umu da ฤ‡e se ovo izvrลกavati jedno za drugim, navedenim redoslijedom.


47) Napiลกite naredbu koja ฤ‡e traลพiti datoteke s ekstenzijom โ€œcโ€, au njoj se pojavljuje string โ€œappleโ€.

Odgovor:

 Find ./ -name "*.c" | xargs grep โ€“i "apple"

48) Napiลกite naredbu koja ฤ‡e prikazati sve .txt datoteke, ukljuฤujuฤ‡i njihovu individualnu dozvolu.

Odgovor:

ls -al *.txt

49) Napiลกite naredbu koja ฤ‡e uฤiniti sljedeฤ‡e:

-traลพi sve datoteke u trenutnom i narednim direktorijima s ekstenzijom c,v
-ukloni,v iz rezultata (moลพete koristiti naredbu sed)
-koristite rezultat i upotrijebite naredbu grep za traลพenje svih pojavljivanja rijeฤi ORANGE u datotekama.

Find ./ -name "*.c,v" | sed 's/,v//g' | xargs grep "ORANGE"

50) ล to, ako iลกta, nije u redu sa svakom od sljedeฤ‡ih naredbi?

a) ls -ls
b) maฤja turpija1, turpija2
c) ls โ€“ s Factdir

odgovori:
a) treba postojati razmak izmeฤ‘u 2 opcije: ls -l -s
b) nemojte koristiti zareze za odvajanje argumenata: cat file1 file2
c) izmeฤ‘u crtice i oznake opcije ne smije biti razmaka: ls โ€“s Factdir


51) Koja je naredba za izraฤunavanje veliฤine mape?

Za izraฤunavanje veliฤine mape koristi se naredba du โ€“sh folder1.


52) Kako moลพete saznati status procesa?

Koristite naredbu

ps ux


53) Kako moลพete provjeriti status memorije?

Moลพete koristiti naredbu

free -m za prikaz izlaza u MB

free -g za prikaz izlaza u GB


54) Objasnite kako obojiti Git konzolu?

Za bojanje Git konzole, moลพete koristiti naredbu git configโ€”global color.ui auto. U naredbi, varijabla color.ui postavlja zadanu vrijednost za varijablu kao ลกto je color.diff i color.grep.


55) Kako moลพete dodati jednu datoteku drugoj u Linuxu?

Za dodavanje jedne datoteke drugoj u Linuxu moลพete koristiti naredbu cat file2 >> file 1. Operator >> dodaje izlaz imenovane datoteke ili stvara datoteku ako nije stvorena. Dok druga naredba cat file 1 file 2 > file 3 dodaje dvije ili viลกe datoteka jednoj.


56) Objasnite kako moลพete pronaฤ‡i datoteku pomoฤ‡u terminala?

Da biste pronaลกli datoteku, morate koristiti naredbu, find . โ€“name "process.txt". Traลพit ฤ‡e trenutni direktorij za datoteku pod nazivom process.txt.


57) Objasnite kako moลพete stvoriti mapu pomoฤ‡u terminala?

Da biste stvorili mapu, morate koristiti naredbu mkdir.Bit ฤ‡e neลกto poput ovih: ~$ mkdir Guru99


58) Objasnite kako moลพete vidjeti tekstualnu datoteku koristeฤ‡i Terminal?

Da biste vidjeli tekstualnu datoteku, idite u odreฤ‘enu mapu u kojoj se tekstualne datoteke nalaze pomoฤ‡u naredbe cd i zatim upiลกite less filename.txt.


59) Objasnite kako omoguฤ‡iti curl on Ubuntu LAMP stog?

Da biste omoguฤ‡ili curl on Ubuntu, prvo instalirajte libcurl, kada zavrลกite koristite sljedeฤ‡u naredbu sudo/etc/init .d /apache2 restart or sudo service apache2 restart.


60) Objasnite kako omoguฤ‡iti root prijavu Ubuntu?

Naredba koja omoguฤ‡uje root biljeลพenje je

#sudo sh-c 'echo โ€œgreater-show-manual-login=trueโ€ >>/etc/lightdm/lightdm.conf'


61) Kako moลพete pokrenuti Linux program u pozadini istovremeno kada pokrenete svoj Linux posluลพitelj?

Koriลกtenjem nohup. Zaustavit ฤ‡e proces primanja NOHUP signal i time ga prekidate odjavljujete se iz programa koji je pozvan s. & pokreฤ‡e proces u pozadini.


62) Objasnite kako deinstalirati biblioteke u Linuxu?

Za deinstalaciju biblioteka u Linuxu, moลพete koristiti naredbu sudo apt-get remove library_name

Ova pitanja za intervju takoฤ‘er ฤ‡e vam pomoฤ‡i u vaลกem ลพivotu

Saลพmite ovu objavu uz: